Tekst preuzet s portala Glas Istre (objavljen u Tjednu psihologije 2023.). Autorice: Gordana Vorkapić Jugovac, psihologinja i Maja Jugovac, studentica psihologije

Najčešći razlozi ne traženja pomoći su strah od stigme, nepovjerenje, nedostatak znanja o dostupnim uslugama i troškovima, vjerovanje da možemo samostalno rješavati probleme ili da će oni sami od sebe nestati

Svatko od nas je barem jednom u životu pomislio kako bi mu dobro došla pomoć psihologa. Iskustvo stalnog stresa zbog posla, bolesti, želje za savršenstvom… dovodi do toga da sve više ljudi pati od sumnje u sebe, preopterećenosti i emocionalnih problema.

Ljudi se obično odlučuju na traženje stručne pomoći kada osjećaju prevelik pritisak i kada vjeruju da će im savjetovanje pomoći. No, u mnogim slučajevima svoje brige i teškoće radije zadržimo za sebe. Najčešći razlozi ne traženja pomoći su strah od stigme, nepovjerenje, nedostatak znanja o dostupnim uslugama i troškovima, vjerovanje da možemo samostalno rješavati probleme ili da će oni sami od sebe nestati.

U stručnim krugovima zamjećuje se sve veći interes za stavove ljudi prema traženju psihološke pomoći. Pozitivni stav prema traženju, a samim time i primanju pomoći, povezan je uz veću vjerojatnost da će osobe i zatražiti pomoć kada im je potrebna.

Što nam govore rezultati istraživanja? Istraživanje o stavovima građana prema traženju psihološke pomoći provedeno je u siječnju ove godine u suradnji sa Zdravim gradom Poreč. Sudjelovalo je više od tri stotine građana Istarske i Primorsko-goranske županije u dobi od 16 do 74 godine.

Analizom je utvrđeno da više od 80 posto ispitanika procjenjuje kako bi u situaciji emocionalne krize njihova prva namjera bila potražiti pomoć psihologa. Ispitanici vjeruju da bi im savjetodavni rad značajno pomogao.

Pričanje o osobnim problemima s psihologom čini im se kao dobar način rješavanja emocionalnih konflikata. Na pitanje bi li željeli dobiti psihološku pomoć kad bi dulje vrijeme bili zabrinuti ili uznemireni 90 posto ispitanika odgovara potvrdno. Svi građani smatraju kako osobni i emocionalni problemi nemaju tendenciju riješiti se sami od sebe, već je za njih potrebno potražiti stručnu pomoć.

Unatoč tome, manji broj ispitanih (15 posto) smatra da za njih savjetovanje ima upitnu vrijednost te nisu sigurni bi li im savjetodavni rad pomogao u rješavanju problema.

U istraživanju je potvrđeno da ženske osobe imaju pozitivnije stavove prema traženju pomoći u odnosu na muške osobe. Na stavove prema traženju psihološke pomoći utječu i stavovi građana prema psihologiji općenito. Osobe koje imaju pozitivnije mišljenje o psihologiji, koji psihologiju smatraju važnom, vjerodostojnom i vide njen doprinos društvu spremnije su potražiti stručnu pomoć.

Zaključno, rezultati istraživanja govore da su građani veoma otvoreni prema traženju stručne pomoći i vjeruju u učinkovitost savjetodavnog rada s psihologom. Dosadašnja ulaganja u promoviranje psihologije i približavanje različitih aspekata rada psihologa javnosti, posebice u Istarskoj županiji, zasigurno utječu na pozitivne stavove građana.

Neka vas ovi rezultati potaknu da, ukoliko naiđete na problem s kojim se teško nosite, ne ostanete samo na pozitivnom stavu, već donesete odluku i podijelite problem s psihologom.